Filip Marinović – od Bernaysa do Europske komisije #HUMANSOFBERNAYS

Student druge godine komunikacija diplomskog studija na Bernaysu, Predsjednik Bernaysovog Studentskog zbora i Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH. U vremenu kad na snagu stupa novoizglasani Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti za čije usvajanje veliku zaslugu ima baš rad Vijeća, razgovarali smo s Filipom koji je između ostalog dao nekoliko savjeta brucošima te otkrio koliko mu je značilo studiranje na Bernaysu.

24. listopada 2022.

 

Od „Demosa“ na kolegiju Poslovna i etika odnosa s javnošću do radionica sa temom Osnove odnosa s javnošću te aktivnosti na području studenskog predstavništva, visokog obrazovanja i političke komunikacije. Voditelj ureda Odnosa s javnošću i član Glavnog odbora Hrvatske akademske zajednice. Zaista bi mogli nabrajati do sutra.

No krenimo ispočetka.

 

Kao student koji upravo završava diplomski studij i cijelo je svoje visoko obrazovanje proveo na Bernaysu, možeš li nam reći kakvo je to bilo iskustvo, što ti je to iskustvo donijelo i jesi li zadovoljan s istim?

Zadnjih pet godina koje sam proveo na Bernaysu obilježilo je pregršt lijepih trenutaka. Kada sam upisivao studij tražio sam onaj koji će mi dati konkretna znanja iz područja koje želim studirati. Ono što me najviše privuklo da upišem Bernays  je koncept izvođenja stručne prakse koja je uvelike pomogla mom profesionalnom razvitku. Na prvoj godini odmah sam se uključio u rad Studentskog zbora kojeg sam danas predsjednik u drugom mandatu. Sviđa mi se individualni pristup profesora koji motiviraju studente i potiču na napredak. Ukratko, studiranje na Bernaysu mi je donijelo osobni razvitak, razne poslovne prilike, sudjelovanje na „high level“ konferencijama iz našeg područja. Kroz fakultet sam imao priliku i izlagati svoje radove na raznim događanjima, steći puno poznanstava, a neki od profesora su mi postali i suradnici. Ne smijem zaboraviti ljude! Bernays je jedna velika obitelj i tako se uvijek ponašamo. Bernays zaista jest „studij po tvojoj mjeri“.

 

Nedavno je donesen Zakon o visokom obrazovanju i znanosti. Kao predsjednik Vijeća studenata RH, dokazao si da su studenti zaista pokretači promjena. Možeš li nam reći koje će točno promjene Zakon donijeti studentima i na koji način su studenti bili uključeni u donošenje Zakona?

Upravo tako! Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH krovno je tijelo koje predstavlja više od 35.000 studenata stručnih studija, što je i više nego respektabilan broj. Kada sam preuzeo ulogu predsjednika Vijeća, ključni cilj u mandatu je bio upravo proces provedbe i implementacije novog Zakona. Danas s ponosom mogu reći da je taj cilj ostvaren, a Vijeće studenata se još jednom pokazalo kao jednim od ključnih dionika u sustavu visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Koristim ovu priliku kako bih se zahvalio svojim kolegama iz Vijeća studenata koji su neumorno radili uz mene, ali i inicijativi 300=300 i kolegici Dijani Radovniković s kojima imamo odličnu suradnju! Studenti su uvelike bili uključeni u procesu donošenja novog Zakona. Vijeće studenata je sudjelovalo na brojnim radnim sastancima u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, proveli smo ciklus tematskih predavanja o novom Zakonu, osobno sam član više radnih skupina u visokom obrazovanju, vršili smo razna istraživanja, lobirali za Zakon, a najviše smo se pokazali u procesu E-savjetovanja. Povijesna promjena na koju sam izrazito ponosan, i koja je kruna mog dosadašnjeg rada, a od posebnog značaja za studente stručnih studija jest upravo promjena akademskih naziva. Nakon 20 godina studenti stručnih studija, po završetku diplomskog programa dobivaju zasluženi akademski naziv magistra uz naznaku struke, promjena je sama po sebi ispravak jedne velike nelogičnosti i neprave nanijete studentima stručnih studija! Ono što je tu ključno naglasiti, da ova promjena donosi ne samo prepoznatljivost u RH, već i usklađenost s Europskim prostorom visokog obrazovanja. Također, studentima stručnih studija Zakon omogućuje neometani upis na poslijediplomske studije, a i visoke škole prema novom zakonu postaju veleučilišta.

 

Koji su ti planovi za budućnost?

U bližoj budućnosti svakako planiram završiti Bernays što će biti jedna stepenica više ka ostvarenju pojedinih ciljeva. Imajući na umu kako sam aktivan u raznim područjima, trenutno i sam gledam u kojima od tih bi se najviše želio ostvariti, naravno ne izlazeći iz okvira vlastite struke. Trenutno radim u Europskoj komisiji u Hrvatskoj, a ono što me posebno veseli je činjenica što je to posao u struci i vidim to kao prostor za buduće djelovanje. Želja mi je jednog dana vratiti se na Bernays  kao predavač.

 

Nakon što smo te dobro upoznali u poslovnom smislu, želimo znati kako provodiš svoje slobodno vrijeme?

Slobodno vrijeme, je li to nešto za jesti? Šalu na stranu, uz sve obveze i redovan posao, onda kada imam slobodnog vremena, najviše ga volim provesti u društvu svojih prijatelja, obitelji i meni dragih osoba, bili to izlasci, sportske aktivnosti ili nešto treće, bitno je da se družimo i da smo na okupu. U slobodno vrijeme ponekad volim otići na pojedine konferencije ili panel rasprave. Uvijek naučiš nešto novo! Bitno je odvojiti vrijeme za sebe i za ljude oko tebe. Priznajem da u jednom periodu to nisam znao napraviti, no eto i iz toga sam nešto naučio, te sada svaku priliku iskoristim za druženje.

 

Što bi poručio studentima prvih godina Bernaysa?

Budućim magistrima sa Bernaysa bih poručio par stvari: Imajte na umu da su naši profesori vodeći stručnjaci iz naših struka, moj savjet je da iskoriste njihovu stručnost, nemojte se nikad libiti pitati pitanje više, jer samo je pitanje vremena kada će vam upravo ti profesori postati poslovni partneri i suradnici. Budite proaktivni! Iskoristite Bernaysovu mrežu partnera i pohađajte konferencije. Volontirajte na istima, a najbitnije od svega jest upravo stručna praksa. Prijavljujte se i iskoriste tu mogućnost do maksimuma, jer upravo tu leži posebnost stručnih studija, da već tijekom studija budete spremni izaći na tržište rada.